Search

Mali (i veliki) ekrani- iskustvo digitalizacije po dječji razvoj

Taj čuveni screen time! Vrijeme u kojem mnogi roditelji predahnu, naprave pauzu i čak obavljaju poslove koje inače ne bi stigli zbog brige o djeci. No postoji li zamka vremena kojeg djeca provedu izložena sadržajima na malim i velikim ekranima? I kako odrediti mjeru u kojoj možemo biti sigurni da će naše dijete biti sigurno od negativnih efekata izloženosti digitalnim sadržajima?


Koliko vremena je dovoljno vremena?


Korištenje tehnologije kod djece i mladih je sve prisutnije. Provođenje vremena pred televizijom još je uvijek najdominantnije korištenje tehnologije kod djece i mladih, za čime slijede korištenje smartphone-a i igranje igrica. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, vrijeme provođenja pred ekranom određeno je prema dobi djeteta. Tako dijete do 18 mjeseci treba izbjegavati ekrane u najvećoj mogućoj mjeri, te ih koristiti u isključivo slučajevima kad je važna uspostava video poziva s roditeljem koji nije trenutno blizu. Djeca nakon 18. do 24. mjeseca vrijeme korištenja tehnologije trebaju ograničiti na nekoliko sati tjedno, uz prisustvo roditelja i praćenje sadržaja koji je edukativne naravi. Nakon druge godine djetetova života pa sve do navršenih 5 godina, aktivnosti poput gledanja televizije i igara na računalima trebale bi biti minimalne, do sat vremena dnevno. Iako je za stariju djecu preporučeno vrijeme nešto više, sveukupno vrijeme provođenja pred ekranima ne bi trebalo biti više od 3 sata dnevno.


Zašto smo zabrinuti?


Prema novijim istraživanjima, djeca koja provode vrijeme pred ekranima koje je više od preporučenog imaju više problema sa spavanjem od djece koja imaju granicu pri korištenju istih. Nadalje, provođenje vremena pred ekranom zamjenjuje aktivnost koja najviše doprinosi djetetovu razvoju: kretanje. Već od najmlađe dobi, djeca bi trebala u igrama kroz kretanje provesti minimalno 180 min. Porastom dobi djeteta, broj minuta se ne smanjuje, već obuhvaća drugu vrstu igara, također kroz kretanje. Sukladno tome, pretjerano provođenje vremena za ekranima uvelike utječe na razvoj pretilosti kod djece. Osim sjedilačkog faktora, unos hrane tijekom gledanja TV sadržaja povećan je u odnosu na vrijeme provedeno jedući za stolom. Iako se može činiti kako hranjenje pred ekranom može na nekoliko trenutaka distraktirati djecu koja nisu sklona jedenju, dugoročni unos hrane tijekom gledanja ekrana može biti velik faktor pri razvoju pretilosti kod djece.



Rizici pretjerane izloženosti digitalnim sadržajima


Novija istraživanja pokazuju kako pretjerana izloženost sadržajima na elektronskim medijima ima posljedice po razne aspekte života. Osim tjelesnih aspekata poput slabljenja vida i već spomenutog sjedilačkog načina života, pretjerano provođenje vremena pred ekranom može imati posljedice i na razvojne aspekte. Istraživanja pokazuju kako su djeca u dobi do 2 godine koja su provodila vrijeme pred ekranom pokazivala kašnjenje u govoru, probleme u raspoznavanju lica i komunikaciji s okolinom. Kašnjenje je bilo očitovano i u spremnosti za školu, te su djeca koja su provodila više vremena pred ekranom imala niži rezultat u testu spremnosti za školu od svojih vršnjaka. Vrijeme provođenja pred ekranom također je negativno povezano sa kvocijentom inteligencije kod djece te su tako djeca koja su više vremena provodila izložena ekranu pokazivala niži stupanj inteligencije od vršnjaka koji su manje vremena provodili gledajući digitalne sadržaje. Nadalje, socio-emocionalna komponenta razvoja uvelike je narušena pretjeranim vremenom provođenja pred ekranom. Pretjerano izlaganje digitalnim sadržajima kod mlađe je djece povezano s agresivnošću i emocionalnom reaktivnošću, dok je kod starije djece u dobi do 14 godina povezano s razvojem depresivnosti, anksioznosti te drugih poteškoća mentalnog zdravlja.


Pandemija i vrijeme pred ekranima


U zadnjih nekoliko godina te pojavom pandemije, vrijeme korištenja tehnologije je uvelike poraslo. Djeca i mladi suočili su se prilagodbom praćenja školskih obaveza, te se tako uključili u nastavu na daljinu. Praćenje nastave u realnom vremenu obuhvaća provođenje više sati pred laptopom i tabletom te je vrijeme korištenja tehnologije uvelike povećano u odnosu na preporučeno. Tako se u nekim situacijama događa da nakon virtualne škole, djeca i mladi posežu za tehnologijom kako bi se opustili, te laptop zamijene mobitelom i obrnuto. Prilagodba novonastalim uvjetima ne nudi mogućnost odabira provođenja vremena pred ekranom s ciljem učenja, međutim poticanje djece i mladih na odlazak u prirodu i bavljenje sportom u tom trenu može biti blagotvorno po sprječavanje negativnih efekata pretjerane izloženosti digitalnom sadržaju.


Korištenje tehnologije od strane roditelja


Najveći faktor prekomjernog korištenja ekrana kod djece je korištenje tehnologije od strane roditelja. Vrijeme koje roditelji provode gledajući televiziju i koristeći smartphone uvelike utječe i na korištenje istih kod djece. Sukladno tome, stav o korištenju smartphonea i provođenja vremena pred televizorom uvelike se može reducirati vlastitom regulacijom provođena vremena pred malim i velikim ekranima. Iako se izlaganje djece medijskim sadržajima može činiti kao praktično i lagano rješenje, dugoročne posljedice mogu biti ozbiljnije od slabljenja vida. Gledanje TV-a možete tako zamijeniti aktivnostima poput odlaska u prirodu, zajedničkog igranja društvenih igara ili kreativnog izražavanja putem crteža.


Literatura:


Carlson, S. A., Fulton, J. E., Lee, S. M., Foley, J. T., Heitzler, C., i Huhman, M. (2010). Influence of limit-setting and participation in physical activity on youth screen time. Pediatrics, 126(1), 89-96.


Domingues‐Montanari, S. (2017). Clinical and psychological effects of excessive screen time on children. Journal of paediatrics and child health, 53(4), 333-338.


Nagata, J. M., Magid, H. S. A., i Gabriel, K. P. (2020). Screen time for children and adolescents during the coronavirus disease 2019 pandemic. Obesity, 28(9), 1582-1583.


Rey-López, J. P., Vicente-Rodríguez, G., Biosca, M., i Moreno, L. A. (2008). Sedentary behaviour and obesity development in children and adolescents. Nutrition, metabolism and cardiovascular diseases, 18(3), 242-251.


26 views0 comments