Kako teče prilagodba?

Prvi tjedan nove školske godine je iza nas. Desetak dana je prošlo od prvog dana jaslica/vrtića. Rujan je mjesec koji nosi puno novih početaka, avantura, promjena, stresa…za sve, djecu i roditelje. Ponovna prilagodba na rano jutarnje buđenje, rutine, odvajanje od roditelja, braće i sestara, nekih prijatelja. Spremnost na promjenu, cjeloviti razvoj i odgoj djeteta koji su prethodili od najranije dobi utječu na uspješnu prilagodbu. Ukoliko dijete ima razvijenu pozitivnu sliku o sebi, socijalne vještine i emocionalnu stabilnost, to će lakše prihvatiti sve promjene koje ga očekuju u novom razdoblju njegovog života.

Događaji koji su po svojoj prirodi pozitivni, kao naprimjer polazak u školu ili vrtić, mogu prouzrokovati stres. Stresori izazivaju podijeljene osjećaje. Kako nas veseli što je škola ili vrtić napokon počela, tako nam taj isti događaj može izazvati neugodu, osjećaj preopterećenosti. Mislimo da ne možemo kontrolirati trenutnu situaciju, a posljedično tome stres troši snage organizma. No nije sve tako crno - ponovljena izlaganja manjim stresnim događajima mogu povećati otpornost na stres. Otpornost na stres prediktor je zadovoljstva životom. 

Koliko će trajati prilagodba vrlo je individualno, kao i reakcije koje se mogu posljedično javiti. Najčešći reakcije koje se javljaju kod djece često su sniženo raspoloženje, plačljivost, tjeskoba, pojačana napetost, povlačenje u sebe, smetnje apetita i spavanja, gubitak energije, zabrinutost, razne vrste tjelesnih smetnji (npr. glavobolja) te općenito sklonost destruktivnom ponašanju. Ukoliko su takva ponašanja neočekivana, krše norme, kod djece izazivaju jaku patnju i bol, ometaju ih u svakodnevnom funkcioniranju govorimo o abnormalnom ponašanju. Često roditelji neke tjelesne smetnje poput glavobolje, mučnine, umora, probavnih smetnji, odbijanje hrane i/ili spavanja ne prepoznaju odmah da se radi o psihosomatskim reakcijama djece u procesu prilagodbe. No ipak važno je takve simptome provjeriti i s nadležnim liječnikom opće prakse/pedijatrom kako bi se isključio tjelesni uzrok. Emocionalna stanja ili promjene u ponašanju koje se javljaju kao reakcija na jedan stresan ili više stresnih događaja traju dulje od tri mjeseca, reakcija svojim intenzitetom nadilazi očekivanu reakciju i simptomi nisu isključivo posljedica reakcije žalovanja govorimo o poremećaju prilagodbe. On se može javiti kod bilo koga i u bilo kojoj dobi, no češće se javlja u prijelazima iz jednog životnog razdoblja u drugi. Poremećaj prilagodbe najčešće traje do šest mjeseci i tada govorimo o akutnom poremećaju prilagodbe.

Kad su roditelji dobro i brinu o svom mentalnom zdravlju moći će to prenijeti i na svoju djecu. Zato je važno osvijestiti i prihvatiti kako se osjećamo i ne okrivljavati se zbog osjećaja nemoći, tjeskobe, straha i bespomoćnosti. Drugo, naći podršku i vježbati samopodršku kroz optimizam i druge strategije. Postoji niz aktivnosti koje nam mogu pomoći da djelomično vratimo osjećaj kontrole (važno je zadržati svoje svakodnevne rutine, kao i zdrave navike redovnih obroka, tekućine, sna, vježbanja i relaksacije, traženje podrške). Sreća je u tome da vlastiti resursi imaju veliku ulogu u uspješnoj prilagodbi na vanjske stresore. Možemo graditi kapacitete za uspješno suočavanje sa stresnim događajima. 

Jedna od stvari koju možemo napraviti je fokusirati se na problem (npr. prilagodba ide teže nego smo očekivali). Možemo razgovarati s odgojiteljima/učiteljima i djecom o tome što ih sprečava da se prilagodbe novonastaloj životnoj situaciji, zajedno doći do koraka koji bi doveli do željenog rješenja te ih provesti. Drugo, možemo se usmjeriti na pozitivne misli i strane novonastale situacije, ugodne emocije, prihvaćanje situacije te koristiti humor. Treće, koristiti alternativna rješenja s ciljem izbjegavanje stresora. Četvrto, tražiti socijalnu podršku obitelji, prijatelja, stručnjaka. VAŽNO JE ANGAŽIRATI SE U NEKOJ AKTIVNOSTI KOJU VOLIMO, PRONAĆI SMISAO U TOME ŠTO RADIMO I NA KRAJU POSTAVITI SI CILJEVE KOJE ĆEMO OSTVARITI I OSJETITI POSTIGNUĆE. Ključ dobrobiti je uživanje u vlastitim snagama!

Pratite ponašanje svoga djeteta, osluškujte svoje i djetetove emocije, poslušajte što vam govori. Ako se teškoće u procesu prilagodbe javljaju duže od mjesec dana, postaju sve intenzivnije, utječu na vašu svakodnevnicu i potrebna vam je pomoć i/ili podrška, u Centru Izvor možemo ponuditi individualno savjetovanje ili psihoterapiju kako bi vam pomogli bolje razumjeti kako je stresna situacija utjecala na vaš život te kako razviti konstruktivnije načine suočavanja sa stresom, ali i uspješno se oporaviti od takvih situacija. Javite se na centar.izvorzg@gmail.com