top of page
Search

Kako (p)ostati mentalno zdrav u adolescenciji

Mentalno zdravlje važna je komponenta zdravlja i podrazumijeva ne samo odsutnost bolesti i nemoći nego cjelovito fizičko, mentalno i socijalno blagostanje. Mentalno zdravlje pojedincu omogućuje ostvarenje vlastitih potencijala, produktivnost u radu, mogući doprinos zajednici u kojoj živi te adekvatno suočavanje sa svakodnevnim stresnim situacijama.


Adolescencija je emocionalno intenzivno i često vrlo stresno razdoblje u kojem dolazi do bioloških promjena, ali i do promjena društvenih uloga. Adolescenti postaju samostalniji pa tako traže manju količinu podrške od roditelja i pridaju sve veću važnost odobravanju i podršci od strane vršnjaka, a sa spolnim sazrijevanjem sve se više usmjeravaju i na traženje romantičnih partnera. Također, trebali bi postati odgovorniji prilikom obavljanja akademskih aktivnosti, radnih obaveza i kućanskih poslova. Pri tome se suočavaju s brojnim izazovima. 


Stres kod mladih

Stres kod mladih posebno utječe na njihov razvoj, ostavljajući razne tjelesne i psihološke posljedice. Stres opisujemo kao bilo koji poremećaj u normalnom tjelesnom ili psihosocijalnom životnom iskustvu osobe, koji akutno ili kronično narušava njezinu ravnotežu te ugrožava razvoj i sigurnost. Kako je adolescencija razdoblje kada mladi provode mnogo vremena u školi, pritisci i očekivanja unutar škole često su izvor svakodnevnog stresa, posebno tijekom rane i srednje adolescencije. Stresori u školi mogu uključivati akademski pritisak, strah od neuspjeha i ocjenjivanja, sukobi s kolegama i nastavnicima, razmirice adolescenata s roditeljima povezane sa školskim uspjehom i učenjem, obiteljski problemi, sukobi s vršnjacima, odbacivanja od grupe i prekidi prijateljstava.


Uz navedeno, digitalna tehnologija danas ima značajan utjecaj na adolescenciju u različitim aspektima. Prema brojnim istraživanjima, adolescenti danas sve više svog vremena provode koristeći digitalne uređaje, poput pametnih telefona, računala i videoigara. To može imati utjecaj na njihovu socijalizaciju, mentalno zdravlje, emocionalnu regulaciju, razvoj kognitivnih vještina i produktivnost. Također, adolescenti su izloženi različitim oblicima online nasilja, zlostavljanja i eksploatacije, što također može imati negativan utjecaj na njihovo zdravlje i dobrobit.


Koncept pozitivnog razvoja mladih

Jedna od strategija osnaživanja adolescenata je primjena koncepta pozitivnog razvoja mladih. Taj pristup predstavlja suvremeni pogled na mlade ljude koji se sve više razlikuje od prethodnog uvjerenja da je adolescencija isključivo razdoblje konfuzije, stresa i sklonosti rizičnom i destruktivnom ponašanju. Umjesto toga, adolescenciju se promatra kao fazu koja obiluje potencijalom i resursima koje treba razviti. Iako se pozitivan razvoj mladih može definirati na različite načine i kroz različite kontekste, postoje određeni elementi koji su zajednički među različitim modelima. Oni uključuju naglasak na potencijalima i snagama mladih ljudi. 


5C model pozitivnog razvoja mladih obuhvaća pet čimbenika pozitivnog razvoja mladih, poznatih kao 5C – karakter, kompetencija, povezanost s drugima, brižnost i samosvijest:


Karakter- tijekom adolescencije važno je usmjeriti pažnju na izgradnju karaktera jer mladi u to vrijeme intenzivno istražuju moralne vrijednosti, traže smisao i oblikuju vlastiti identitet. Jačanje karaktera kod mladih istovremeno jača njihovu samoregulaciju, čime postaju otporniji na negativne vanjske utjecaje te se uspješno opiru negativnom utjecaju vršnjaka.

Kompetencija- obuhvaća pozitivno viđenje vlastitih postupaka u specifičnim područjima, kao što su socijalno, akademsko, kognitivno i profesionalno područje.

Povezanost s drugima- odnosi se na pozitivne interakcije i veze koje pojedinac ostvaruje s vršnjacima, obitelji, školom i zajednicom, gdje se obje strane aktivno uključuju i doprinose odnosu. 

Brižnost- odnosi se na suosjećanje i empatiju prema drugima. Tijekom adolescencije dolazi do povećanja empatije. Primjećuje se da promjene u kognitivnom i emocionalnom području utječu na sposobnosti i sklonosti adolescenata da se stave u tuđu perspektivu te da doživljavaju osjećaj brižnosti prema drugima.

Samosvijest- odnosi se na subjektivni osjećaj vlastite vrijednosti i samoučinkovitosti. Pojmovi poput samopouzdanja, samopoštovanja, samoefikasnosti i slike o sebi povezani su s čimbenikom samosvijesti. Tijekom adolescencije dolazi do promjena u važnosti koju mladi pridaju različitim područjima kompetencija. U ranoj adolescenciji, vlastiti osjećaj vrijednosti većinom se temelji na fizičkom izgledu i socijalnim kompetencijama, dok se tijekom razvoja sve veći značaj dodaje intelektualnim, romantičnim, kreativnim i moralnim područjima samopouzdanja.

Zaključno, razdoblje adolescencije je prepuno promjena i potencijalno kompleksnih izazova, kako za same adolescente, tako i za odrasle. I jedni i drugi trebaju biti otvoreni prema tome što se pojavljuje, trebaju uvažavati osobu u kakvu se adolescent formira kroz razne nepredvidljive faze svog razvoja i iskustva koje to razdoblje donosi. Uvažavati znači biti prisutan za ono što se događa i biti otvoren i receptivan, kako bismo nastavili igrati važnu ulogu u životu svojih adolescenata. 


Izvori:

American Academy of Child & Adolescent Psychiatry. The Impact of Technology on Adolescents [Internet]. American Academy of Child & Adolescent Psychiatry; .[pristupljeno 25. ožujka 2023.]. Dostupno na: https://www.aacap.org/AACAP/Families_and_Youth/Facts_for_Families/FFF -Guide/The-Impact-of-Technology-on-Adolescents-099.asp

Arnold, M. E. (2018). From context to outcomes: A thriving model for 4-H youth development programs. Journal of Human Sciences and Extension, 6(1), 141-160. 

Bowers, E. P., Li, Y., Kiely, M. K., Brittian, A., Lerner, J. V., i Lerner, R. M. (2010). The five Cs model of positive youth development: A longitudinal analysis of confirmatory factor structure and measurement invariance. Journal of youth and adolescence, 39(7), 720- 735. 

De Anda, D., Baroni, S., Boskin, L., Buhwald, L., Morgan, J., Ow, J., Siegel Gold, J. i Weiss, R. (2000). Stress, stressors and coping among high school students. Children and Youth Services Review, 22(6), 441-463. 

Gardner, T. W., Dishion, T. J., i Connell, A. M. (2008). Adolescent self-regulation as resilience: Resistance to antisocial behavior within the deviant peer context. Journal of abnormal child psychology, 36(2), 273-284. 

Hilt, L. M., i Nolen-Hoeksema, S. (2009). Handbook of depression in adolescents. New York: Routledge/Taylor & Francis Group.

Heck, K. E. i Subramaniam, A. (2009). Youth development frameworks. Davis, CA.

Kuzman, M. (2009). Adolescencija, adolescenti i zaštita zdravlja. Medicus, 18(2), 155-172. URI: https://hrcak.srce.hr/57135

Lacković-Grgin, K. (2004). Stres u djece i adolescenata: izvori, posrednici i učinci. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Ledinski Fičko S. i sur. Promocija mentalnog zdravlja i prevencija mentalnih poremećaja kod djece i adolescenata. JAHS. 2017; 3(1): 61-72

Lerner, J. V., Phelps, E., Forman, Y. i Bowers, E. P. (2009). Positive youth development. U R. M. Lerner i L. Steinberg (Ur.), Handbook of adolescent psychology: Individual bases of adolescent development (str. 524–558). John Wiley & Sons Inc. 

Lerner, R. M., Lerner, J. V., Almerigi, J. B., Theokas, C., Phelps, E., Gestsdottir, S., Naudeau, S., Jelicic, H., Alberts, A., Ma, L., Smith, L. M., Bobek, D. L., Richman-Raphael, D., Simpson I., DiDenti Christiansen E. i Von Eye, A. (2005). Positive youth development, participation in community youth development programs, and community contributions of fifth-grade adolescents: Findings from the first wave of the 4-H study of positive youth development. The journal of early adolescence, 25(1), 17-71. 

Radoš I – Kušević Z. Epidemiologija u dječjoj i adolescentnoj psihijatriji – Med Jad 2022;52(2):121-128

Roth, J. L. i Brooks-Gunn, J. (2003). What exactly is a youth development program? Answers from research and practice. Applied developmental science, 7(2), 94-111. 

Rukavina, M. i Nikčević-Milković, A. (2016). Adolescenti i školski stres. Acta Iadertina, 13(2), 159-169.

Sawyer, S. M., Azzopardi, P. S., Wickremarathne, D. i Patton, G. C. (2018). The age of adolescence. The Lancet Child & Adolescent Health, 2(3), 223-228. 

Siegel, D. (2017). Oluja u mozgu. Snaga i svrha tinejdžerskog mozga. Harfa.

Van der Graaff, J., Branje, S., De Wied, M., Hawk, S., Van Lier, P. i Meeus, W. (2014). Perspective taking and empathic concern in adolescence: gender differences in developmental changes. Developmental psychology, 50(3), 881-888. 


111 views0 comments
bottom of page